Procjenjuje se da je oko 5 milijuna radnika u Europskoj uniji izloženo kristalnoj prašini silicijeva dioksida. Mineralne prašine predstavljaju najveći rizik od bolesti pluća uzrokovanih okolišem u rudarstvu, građevinarstvu i nekim drugim industrijama.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstava kristalni silicijev dioksid (RCS) koji udisanjem može doprijeti u pluća kao karcinogenu tvar 1. skupine, što znači da se smatra točnim uzrokom raka kod ljudi. RCS može uzrokovati teške bolesti dišnog sustava, pa čak i rak pluća s dugotrajnom izloženošću, a rizik se pojavljuje udisanjem prašine.
Gdje se pojavljuju rizici
Izloženost prašini silicijeva dioksida pretežito se pojavljuje u površinskom i podzemnom rudarenju te u građevinarstvu (u gradnji niskogradnje i građevinskim radovima na podzemnim strukturama). Kod građevinskih radova na podzemnim strukturama posebno je važno spomenuti zemljane radove, izgradnju stijena i bušenja tunela. Osim toga, grane u kojima se kao sirovina upotrebljava kristalni silicijev dioksid uključuju industriju cementa, kemijsku, keramiku i staklenu industriju (pijesak za taljenje stakla), ljevaonicu (pijesak za lijevanje) i industriju gume, plastike i boja (punjenje). Emisije prašine velikih razmjera koje mogu sadržavati respirabilni kristalni silicijev također su moguće u poljoprivredi ili hortikulturi. U većini slučajeva radnici su zaposleni u mikropoduzećima s najviše devet zaposlenika.
Prašina silicijeva dioksida uglavnom nastaje tijekom ekstrakcije i prerade sirovina koje sadržavaju minerale koji sadržavaju silicijev dioksid. Osim toga, prašina silicijeva dioksida nastaje (uglavnom mehaniziranim, brzim) postupcima obrade kao što su rezanje, piljenje, bušenje, mljevenje i drobljenje stijena, betona, asfalta, žbuke, opeka i keramičkih proizvoda. Ostale aktivnosti uključuju rukovanje, miješanje ili premještanje lopatom suhih materijala koji sadržavaju kristalni silicijev dioksid, a postupci kao što je pjeskarenje komprimiranim zrakom pomoću pijeska ili stakla mogu dovesti do otpuštanja prašine silicijeva dioksida.
Prašina koja se već spustila može se ponovno kretati zrakom i kad ju pokrenu vozila ili vjetar, što može izložiti i osobe koje se usputno nađu na gradilištu.
Više o tvari
Kristalni silicijev dioksid drugi je najčešći mineral u zemljinoj kori. Pojavljuje se u različitim količinama u većini stijena i čini većinu svjetskih pješčanih naslaga. Nalazi se i u glini u manjim količinama. Proizvodi u kojima je vezan silicijev dioksid nisu opasni. Međutim, tijekom ekstrakcije i prerade, tj. pjeskarenja, rezanja, usitnjavanja, bušenja, mljevenja itd. proizvoda koji sadržavaju silicijev dioksid, mogu se proizvesti male čestice koje mogu dospjeti u pluća i ugroziti ih („respirabilni kristalni silicijev dioksid”).
Kako simptomi mogu utjecati na vas
Glavni učinak na zdravlje koji proizlazi iz udisanja kristalne prašine silicijeva dioksida jest razvoj silikoze. Silikoza su trajni ožiljci pluća nastali zbog udisanja prašine silicijeva dioksida. Kod fizičkog napora ponekad dolazi do poteškoća u disanju koje se ponekad razviju u kratkoću daha u stanju mirovanja, a neki ljudi razviju i kašalj sa ili bez iskašljavanja. Rani simptomi silikoze također mogu biti tendencija razvoja respiratornih infekcija. Nejasno je kako respirabilni kristalni silicijev dioksid uzrokuje rak pluća – najvjerojatniji je uzrok nakupljanje prašine u plućima. Njezina toksičnost otežava prirodnom obrambenom mehanizmu tijela uklanjanje prašine, tako da ona ostaje u plućnom tkivu i uzrokuje stalnu upalu.
Što možete učiniti
Najbolje je rješenje spriječiti stvaranje čestica zamjenom, na primjer uporabom proizvoda s niskom razinom prašine (npr. robe u rasutom stanju umjesto u vrećama). Ako zamjena nije moguća, treba spriječiti ili barem smanjiti izloženost prašini silicijeva dioksida. Sprječavanje ili smanjenje prašine možete postići primjenom metoda rada s niskom razinom prašine i strojeva koji rade s ekstrakcijom ili mokrom obradom. Redovito čistiti područja rada i radne prostore, izbjegavati naslage prašine i, što je najvažnije, izbjegavati ponovno podizanje prašine tijekom čišćenja (tj. nemojte primijenjivati suho čišćenje ili ispuhivanje, već upotrebljavajte uređaje za izvlačenje prašine ili vakuumske uređaje za čišćenje). Kontinuirano pratiti je li došlo do stvaranja prašine i je li potrebno prilagođavati mjere upravljanja rizikom.
U slučaju aktivnosti koje uključuju veliku prašinu, područja rada trebalo bi podijeliti na odvojena područja u kojima se radovi mogu izvoditi redom kako bi se spriječilo da treće strane dođu u dodir s prašinom.
Osobna zaštitna oprema (respiratorna zaštita) trebala bi se upotrebljavati samo kao krajnja mjera ako tehničke mjere nisu dovoljne za zaštitu korisnika od udisanja štetnih prašina, para ili plinova. Međutim, za neka mjesta rada ili radne zadatke respirator može biti jedino praktično rješenje.
Granične vrijednosti
EU directive 0,1 mg/m³ (unless specified otherwise below)
Read directive 2017/2398/EU here
| Country | National limit value | National reference | |
|---|---|---|---|
 | Austria | 0,05 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Belgium | 0,1 mg/m³ respirable fraction | Belgium reference |
 | Bulgaria | EU directive | To be included |
 | Croatia | EU directive | Croatian reference |
 | Czech Republic | EU directive | To be included |
 | Cyprus | EU directive | To be included |
 | Denmark | 0,1 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Estonia | 0,1 mg/m³ respirable fraction | Reference |
 | Finland | 0,05 mg/m3 (indicative) 0,1 mg/m3 (binding) | Reference 1 Reference 2. |
 | France | 0,1 mg/m³ respirable fraction | French reference |
 | Germany | 0,05 mg/m³ respirable fraction | German reference |
 | Greece | EU directive | To be included |
 | Hungary | 0,1 mg/m³ respirable fraction | Hungarian reference |
 | Iceland | EU directive | To be included |
 | Ireland | 0,1 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Italy | 0,1 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Latvia | 0,1 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Lithuania | EU directive | Lithuanian reference |
 | Luxembourg | EU directive | To be included |
 | Malta | EU directive | To be included |
 | North Macedonia | 0,15 mg/m³ | Reference |
 | The Netherlands | 0,075 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Norway | 0,05 mg/m³ respirable fraction | Reference |
 | Poland | 0,1 mg/m³ respirable fraction | To be included |
 | Portugal | EU directive | Portuguese reference |
 | Romania | EU directive | To be included |
 | Serbia | - | To be included |
 | Slovakia | EU directive | Slovakian reference |
 | Slovenia | EU directive | Slovenian reference |
 | Spain | 0,05 mg/m³ respirable fraction | Spanish reference |
 | Sweden | 0,1 mg/m³ respirable fraction | Swedish reference |
 | Turkey | - | To be included |
| This data was carefully collected. However, the data is subject to change and was last updated July 6, 2023 2:53 pm. |
|||
Upućivanja: IARC, NIEHS, CDC, HS
