Približno milijun radnika u EU izloženo je benzenu u industrijama koje proizvode ili koriste benzen. Benzen se klasificira kao karcinogena 1.A kategorija, što znači da je dokazan kao uzrok raka kod ljudi. Veza između benzena i raka uglavnom se fokusira na leukemiju i druge vrste raka krvnih stanica.
Glavni način izlaganja ljudi je udisanje zraka koji sadrži benzen. Benzen se također može apsorbirati kroz kožu tijekom kontakta s izvorom poput benzina, iako je to manje često, jer tekući benzin brzo isparava.
Gdje dolazi do rizika
Industrije koje proizvode ili koriste benzen uključuju zanimanja u kojima se nafta i plin proizvode, rafiniraju, distribuiraju i prodaju te koriste naftni derivati. Daljnja zanimanja potencijalnog izlaganja su proizvodnja koksa, proizvodnja i uporaba kemikalija (uključujući neka maziva, bojila, deterdžente, lijekove i pesticide), popravci automobila, proizvodnja obuće, gašenje požara i različita zanimanja koja uključuju izlaganje ispušnim plinovima iz motora s izgaranjem.
Nadalje, zanimanja koja mogu biti izložena uključuju radnike u čeličanama, tiskarama, laboratorijske tehničare i radnike u solarnim termoelektranama, budući da se benzen stvara razgradnjom tekućine za prijenos topline.
Više o tvari
Benzen je bezbojna ili svijetložuta tekuća kemikalija na sobnoj temperaturi. Brzo isparava kad je izložena zraku. Koristi se prvenstveno kao otapalo u kemijskoj i farmaceutskoj industriji, kao početni materijal i posrednik u sintezi brojnih kemikalija uključujući plastiku, maziva, gume, bojila, deterdžente, lijekove i pesticide.
Benzen se stvara i prirodnim procesima i ljudskim postupcima. To je prirodna komponenta sirove nafte i benzina (a time i ispušnih plinova motornih vozila), kao i duhanskog dima. Ostali prirodni izvori uključuju emisije plinova iz vulkana i šumskih požara.
Kako simptomi mogu utjecati na vas
Kronična izloženost benzenu uglavnom nanosi štetu koštanoj srži, mekim, unutarnjim dijelovima kostiju gdje se stvaraju nove krvne stanice. To može dovesti do anemije (niskog broja crvenih krvnih stanica), što može izazvati slabost i umor te niskog broja bijelih krvnih stanica, što može smanjiti sposobnost organizma u borbi protiv infekcija i različitih vrsta leukemije. Također su opisani štetni učinci na imunološki i reproduktivni sustav, kao što je poremećaj menstrualnog ciklusa.
Osim karcinogenog djelovanja na krvotvorni sustav, benzen može uzrokovati i druge akutne i kronične učinke na zdravlje. Kratkotrajno izlaganje visokim koncentracijama može dovesti do simptoma kao što su vrtoglavica, mučnina, glavobolja, konvulzije, nesvjestica i srčani poremećaji. Također može biti umjereno nadražujuće za oko i kožu. Pušenje povećava rizike, budući da je dim cigareta glavni izvor izloženosti benzenu. Važno je shvatiti da razdoblje latencije između izloženosti i raka povezanog s benzenom varira od jedne do 10 godina.
Što možete učiniti
Najbolje rješenje je kontroliranje izloženosti eliminacijom ili supstitucijom, primjerice zamjenom benzena drugim otapalom ili zatvaranjem izvora benzena. Primijenite odgovarajuće tehničke mjere upravljanja rizicima dostupne za različite procese kako biste kontrolirali izloženost (tj. ventilaciju) i provjerili svoje organizacijske strategije smanjivanja rizika. Provedite odgovarajuća mjerenja izloženosti kako bi se znalo kada treba poduzeti mjere. Informirajte radnike o rizicima i preventivnim mjerama. Spriječite kontakt s kožom.
Osobna zaštitna oprema ne smije se koristiti kao jedina preventivna mjera. Što je moguće više prethodno navedenih tehničkih i organizacijskih mjera mora se provesti unaprijed. Osigurajte odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu. Osim toga, pri odabiru opreme mora se uzeti u obzir anatomija radnika koji će je koristiti, a u slučaju zaštitne opreme za disanje koja se temelji na prilagodbi lica, vrlo se preporučuje na svakoj osobi provesti ispitivanje prikladnosti.
Granične vrijednosti
EU directive (unless specified otherwise below)
Until 05.04.2024 3,25 mg/m³
Until 05.04.2026 1,65 mg/m³
As of 06.04.2026 0,66 mg/m³
Read directive 2022/431/EU here
| Country | National limit value | National reference | |
|---|---|---|---|
 | Austria | 3,2 mg/m³ (TWA) 12,8 mg/m³ Short term | To be included |
 | Belgium | 3,25 mg/m³ (TWA) | Belgium reference |
 | Bulgaria | EU directive | To be included |
 | Croatia | EU directive | Croatian reference |
 | Czech Republic | EU directive | To be included |
 | Cyprus | EU directive | To be included |
 | Denmark | 1,6 mg/m³ (TWA) 3,2 mg/m³ Short term | To be included |
 | Estonia | 1,5mg/m³ (TWA) | Reference |
 | Finland | 3,25 mg/m³ (TWA) | Finnish reference |
 | France | 3,25 mg/m³ (TWA) | French reference |
 | Germany | 1,9 mg/m³ (TWA) 15,2 mg/m³ short term | German reference |
 | Greece | EU directive | To be included |
 | Hungary | 3,25 mg/m³ short term | Hungarian reference |
 | Iceland | EU directive | To be included |
 | Ireland | 3,25 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Italy | 3,25 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Latvia | 3,25 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Lithuania | EU directive | Lithuanian reference |
 | Luxembourg | EU directive | To be included |
 | Malta | EU directive | To be included |
 | North Macedonia | 3,25 mg/m³ (TWA) 13 mg/m³ short term | Reference |
 | The Netherlands | 0,7 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Norway | 0,66 mg/m3 0,2 ppm (TWA) | Reference |
 | Poland | 1,6 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Portugal | EU directive | Portuguese reference |
 | Romania | 3,25 mg/m³ (TWA) | To be included |
 | Serbia | - | To be included |
 | Slovakia | EU directive | Slovakian reference |
 | Slovenia | EU directive | Slovenian reference |
 | Spain | 3,25 mg/m³ (TWA) | Spanish reference |
 | Sweden | 1,5 mg/m³ (TWA) 9 mg/m³ short term | Swedish reference |
 | Turkey | 3,25 mg/m³ (TWA) | To be included |
| This data was carefully collected. However, the data is subject to change and was last updated July 6, 2023 2:44 pm. |
|||
Reference: CLP, IARC, ATSDR (2016.) ToxFAQsTM, studija o procjeni utjecaja
